Contributor
Name
Amil Orahovac
This resource was created for the GARDEN project?
Out of GARDEN project
Analiza tržišta e-mobilnosti u Crnoj Gori (Market Analysis of E-Mobility in Montenegro)
Author
Energetski institut Hrvoje Požar
Description
Analiza tržišta je polazna tačka u kreiranju bilo koje javne politike pa tako i politike podsticanja e-mobilnosti.
Stanje tržišta uobičajeno se može ocijeniti s tri stepena: 1) nerazvijeno tržište; 2) tržište u razvoju i 3)
razvijeno tržište. Stepen razvoja tržišta određuje se na temelju procjene tržišta, koja mora uključivati
različite interesne grupe kako na strani ponude tako i na strani tražnje. Stoga je potrebno odgovoriti na
dva pitanja:
• Kakva je trenutna ponuda proizvoda i usluga vezanih za e-mobilnost?
• Jesu li potrošači u različitim sektorima krajnjih korisnika spremni kupiti proizvode i usluge za emobilnost?
Na strani ponude tržišta e-mobilnosti razlikujemo ponudu usluga koje se vežu za električna vozila i
ponudu usluga koje se vežu za izgradnju i upravljanje javno dostupnom infrastrukturom za punjenje
električnih vozila. Oba segmenta u Crnoj Gori još su u početnoj fazi razvoja, što je potvrđeno rezultatima
anketnog istraživanja, intervjuima s tržišnim subjektima i sopstvenim istraživanjem. U segmentu ponude
za električna vozila, zastupnici/distributeri, serviseri i finansijske institucije predstavljaju najznačajnije
tržišne subjekte i ovaj dio tržišta izuzetno je kompetitivan. U skladu s tim, vidljivo je da se svi ovi subjekti
već pripremaju za porast potražnje za električnim vozilima i tome prilagođavaju svoje poslovanje. U
kontekstu podsticanja, ovom segmentu tržišta najveći će podsticaj biti povećana potražnja za električnim
vozilima i u tom smislu posebni podsticaji za njih nijesu potrebni. U segmentu usluga u vezi s izgradnjom i
upravljanjem javno dostupnom infrastrukturom za punjenje električnih vozila, tržište se takođe počinje
razvijati i to podstaknuto praksom evropskih i susjednih zemalja i željom da se subjekti što prije i bolje
pozicioniraju na tržištu. Ipak, radi bržeg razvoja infrastrukture i cjelokupnog koncepta e-mobilnosti, u ovom
segmentu tržišta pomogao bi angažman države i javnog sektora uopšte, kao inicijatora izgradnje
infrastrukture na svojim područjima.
Na strani potražnje tržišta e-mobilnosti razlikujemo pravna lica i građane, ali u oba ta segmenta vidimo
zajedničke karakteristike, a to su ograničena shvatanja o e-mobilnosti i vrlo ograničeno korišćenje e-vozila.
U javnim institucijama prevladava srednji interes za pitanja e-mobilnosti. Analizom je utvrđeno da je vozni
park relativno star, a s obzirom na jasno definisane poslove, a time i rute kretanja vozila kao i činjenicu da
javne institucije po pravilu raspolažu sopstvenim parkirnim mjestima, ovaj segment tržišta predstavlja
značajan potencijal. Analize troškova i koristi i potvrde tih analiza putem sprovođenja pilot projekata kao i
određeni regulatorni pomaci (zelene javne nabavke ili obaveze za javni sektor da uvede određeni broj
električnih vozila) sigurno bi pozitivnim primjerom ubrzali razvoj potražnje i u drugim segmentima tržišta.
Što se javnog prevoza tiče, do sada operateri po pravilu nijesu razmatrali uvođenje električnih autobusa
niti su radili potrebne finansijske analize. Ipak, voljni su učestvovati u pilot projektima, koji svakako trebaju
uključiti i finansijsku pomoć za nabavku autobusa, a sve radi upoznavanja s tehnologijom, utvrđivanja
zadovoljavaju li takvi autobusi potrebe i mogu li se šire koristiti. U poslovnom sektoru ključan kriterijum za
donošenje odluke o nabavci električnog vozila je ekonomski, tj. finansijska isplativost. U poslovnom sektoru
interes za nove tehnologije u saobraćaju veći je nego u prethodna dva, a poboljšanje imidža kompanije je
takođe jedan od bitnih motiva za razmatranje električnih vozila. Očekuje se da će, upravo iz ovog razloga,
u ovom segmentu, a pogotovo u njegovom dijelu vezanom za turizam, brzo doći do prvih projekata
uvođenja električnih automobila. Primjeri dobre prakse dodatno će potaknuti potražnju u ovom
konkurentnom sektoru. Što se građana tiče, rezultati anketnog istraživanja pokazuju postojanje interesa za
električnim vozilima, ali je nužno potrebno daljnje informisanje građana o električnim vozilima i načinima
njihovog punjenja. Presudnu ulogu na šire korišćenje električnih vozila među građanima imaće finansijski
podsticaji za njihovu kupovinu.
Zaključno, tržište e-mobilnosti u Crnoj Gori je u ranoj fazi razvoja. U ovakvim tržišnim uslovima
dostupni proizvodi, tehnička znanja i iskustva dovoljna su i sposobna da pokriju trenutnu tražnju, koja je
vrlo niska. Zbog toga, tražnju treba podstaknuti informacionim instrumentima politike, dominantno
kampanjama i primjerima dobre prakse. Regulatornim putem, posebno poreskom i carinskom politikom te
kriterijumima za stavljanje vozila na tržište, potrebno je osigurati da se električna vozila stave u bolji
položaj u odnosu na konvencionalna. Finansijske subvencije nameću se kao nužan i ključan mehanizam za
stimulisanje potražnje. Povećana potražnja biće najbolja stimulacija na strani ponude, za koju se već sad
može reći da je svjesna promjena koje slijede i da preuzima određene aktivnosti da spremno, u skladu sa
svojim poslovnim interesima, dočeka povećanje potražnje.
Stanje tržišta uobičajeno se može ocijeniti s tri stepena: 1) nerazvijeno tržište; 2) tržište u razvoju i 3)
razvijeno tržište. Stepen razvoja tržišta određuje se na temelju procjene tržišta, koja mora uključivati
različite interesne grupe kako na strani ponude tako i na strani tražnje. Stoga je potrebno odgovoriti na
dva pitanja:
• Kakva je trenutna ponuda proizvoda i usluga vezanih za e-mobilnost?
• Jesu li potrošači u različitim sektorima krajnjih korisnika spremni kupiti proizvode i usluge za emobilnost?
Na strani ponude tržišta e-mobilnosti razlikujemo ponudu usluga koje se vežu za električna vozila i
ponudu usluga koje se vežu za izgradnju i upravljanje javno dostupnom infrastrukturom za punjenje
električnih vozila. Oba segmenta u Crnoj Gori još su u početnoj fazi razvoja, što je potvrđeno rezultatima
anketnog istraživanja, intervjuima s tržišnim subjektima i sopstvenim istraživanjem. U segmentu ponude
za električna vozila, zastupnici/distributeri, serviseri i finansijske institucije predstavljaju najznačajnije
tržišne subjekte i ovaj dio tržišta izuzetno je kompetitivan. U skladu s tim, vidljivo je da se svi ovi subjekti
već pripremaju za porast potražnje za električnim vozilima i tome prilagođavaju svoje poslovanje. U
kontekstu podsticanja, ovom segmentu tržišta najveći će podsticaj biti povećana potražnja za električnim
vozilima i u tom smislu posebni podsticaji za njih nijesu potrebni. U segmentu usluga u vezi s izgradnjom i
upravljanjem javno dostupnom infrastrukturom za punjenje električnih vozila, tržište se takođe počinje
razvijati i to podstaknuto praksom evropskih i susjednih zemalja i željom da se subjekti što prije i bolje
pozicioniraju na tržištu. Ipak, radi bržeg razvoja infrastrukture i cjelokupnog koncepta e-mobilnosti, u ovom
segmentu tržišta pomogao bi angažman države i javnog sektora uopšte, kao inicijatora izgradnje
infrastrukture na svojim područjima.
Na strani potražnje tržišta e-mobilnosti razlikujemo pravna lica i građane, ali u oba ta segmenta vidimo
zajedničke karakteristike, a to su ograničena shvatanja o e-mobilnosti i vrlo ograničeno korišćenje e-vozila.
U javnim institucijama prevladava srednji interes za pitanja e-mobilnosti. Analizom je utvrđeno da je vozni
park relativno star, a s obzirom na jasno definisane poslove, a time i rute kretanja vozila kao i činjenicu da
javne institucije po pravilu raspolažu sopstvenim parkirnim mjestima, ovaj segment tržišta predstavlja
značajan potencijal. Analize troškova i koristi i potvrde tih analiza putem sprovođenja pilot projekata kao i
određeni regulatorni pomaci (zelene javne nabavke ili obaveze za javni sektor da uvede određeni broj
električnih vozila) sigurno bi pozitivnim primjerom ubrzali razvoj potražnje i u drugim segmentima tržišta.
Što se javnog prevoza tiče, do sada operateri po pravilu nijesu razmatrali uvođenje električnih autobusa
niti su radili potrebne finansijske analize. Ipak, voljni su učestvovati u pilot projektima, koji svakako trebaju
uključiti i finansijsku pomoć za nabavku autobusa, a sve radi upoznavanja s tehnologijom, utvrđivanja
zadovoljavaju li takvi autobusi potrebe i mogu li se šire koristiti. U poslovnom sektoru ključan kriterijum za
donošenje odluke o nabavci električnog vozila je ekonomski, tj. finansijska isplativost. U poslovnom sektoru
interes za nove tehnologije u saobraćaju veći je nego u prethodna dva, a poboljšanje imidža kompanije je
takođe jedan od bitnih motiva za razmatranje električnih vozila. Očekuje se da će, upravo iz ovog razloga,
u ovom segmentu, a pogotovo u njegovom dijelu vezanom za turizam, brzo doći do prvih projekata
uvođenja električnih automobila. Primjeri dobre prakse dodatno će potaknuti potražnju u ovom
konkurentnom sektoru. Što se građana tiče, rezultati anketnog istraživanja pokazuju postojanje interesa za
električnim vozilima, ali je nužno potrebno daljnje informisanje građana o električnim vozilima i načinima
njihovog punjenja. Presudnu ulogu na šire korišćenje električnih vozila među građanima imaće finansijski
podsticaji za njihovu kupovinu.
Zaključno, tržište e-mobilnosti u Crnoj Gori je u ranoj fazi razvoja. U ovakvim tržišnim uslovima
dostupni proizvodi, tehnička znanja i iskustva dovoljna su i sposobna da pokriju trenutnu tražnju, koja je
vrlo niska. Zbog toga, tražnju treba podstaknuti informacionim instrumentima politike, dominantno
kampanjama i primjerima dobre prakse. Regulatornim putem, posebno poreskom i carinskom politikom te
kriterijumima za stavljanje vozila na tržište, potrebno je osigurati da se električna vozila stave u bolji
položaj u odnosu na konvencionalna. Finansijske subvencije nameću se kao nužan i ključan mehanizam za
stimulisanje potražnje. Povećana potražnja biće najbolja stimulacija na strani ponude, za koju se već sad
može reći da je svjesna promjena koje slijede i da preuzima određene aktivnosti da spremno, u skladu sa
svojim poslovnim interesima, dočeka povećanje potražnje.
Type of the resource
- Study report
Theme
- Logistic
- Low-carbon energy mobility
Link to the resource
https://lowcarbonmne.me/files/pdf/Analiza-trzista-e-mobilnosti-u-Crnoj-Gori.pdf
Languages
- Montenegrin
Licence
- Copyright
